Sa dužinom toka od 234 km i hidropotencijalom koji posjeduje, rijeka Lim spada u najznačajni vodotok u Crnoj Gori. Ističe iz Plavskog jezera, mada njegov izvorišni dio čine rijeke Vruja i Grnčar, koje sastavljajući se čine Ljuču, koja se uliva u Plavsko jezero, a tek onda iz Plavskog jezera otiče voda koju nazivamo Lim. To bi ukratko bio izvod iz knjige rođenih ove rijeke, a ličnu kartu čine mnogobrojne pritoke hrleći mu u zagrljaj.
Naša priča kreće sa prvim talasima Lima koji ,,bježeći” od Plavskog jezera započinju svoj dugi put. Ovaj naš ribarski osvrt usmjeren je na upoznavanje sa gornjim tokom ove prelijepe rijeke od njenog ,,izvorišta” do modrina klisure Tifran. Posvećujemo ga trima zonama specijalno uređenim za disciplinu flaj fišing, odnosno za mušičarenje. Te tri mušičarske oaze, danas predstavljaju, dušu, tijelo i srce Lima, prkosno poput kakvog kerbera se nemaštinom i ljudskom nebrigom za ,,blago” koje je tu pred našim očima. Ovo je, dakle, priča o Limu kroz prizmu tri ribolovna revira u Plavu, Andrijevici i Beranama i koji sve više predstavljaju veoma bitan činilac u razvoju modernog sportskog ribolova sa konturama sve zastupljenijeg aspekta ribolovnog turizma koji tek treba u punom kapacitetu da zaživi u nekom narednom periodu na ovom području.
Kada je sve počelo prije nepune decenije, malo je onih koji su vjerovali da je moguće udahnuti život ovoj napaćenoj i uništenoj vodi pa makar i na tako ograničenom prostoru kakve su flaj zone. Dovoljno je sjetiti se fabrike celuloze u Beranama i štete koja je rijeci dugo godina pričinjavana. Ratna i poratna dešavanja i nebriga za očuvanje ribljeg fonda su takođe doveli do biološkog minimuma i zaprijetila katastrofom i uništenjem ove prelijepe rijeke. Ali, spletom okolnosti i pravih ljudi na pravom mjestu, ogromne ljubavi prema Limu i prirodi kao i svijest o bogastvu koje je tu pred našim očima i koje se nebrigom divljački devastira pokrenulo je priču, a zatim i konktetne radnje da se stane konačno u zaštitu ove rijeke. Na sreću svih polimljana iz gornjeg toka, živi još uvijek i iskreno se nadamo da će imati sve više poklonika, što bi značilo i veću vjerovatnoću da Lim bude još čistiji i bogatiji ribom.
Već danas, kada je ribolovni turizam u pitanju, prosto je nemoguće da uz brendiranu ljepoticu Taru ona ne bude krajnji izbor mnogobrojnih stranih posjetilaca željnih avanture, prirode i istinskog ribolova na divlju autohtonu ribu koji posjete Crnu Goru.
Plavski revir je ovdje naročito otišao naprijed i sigurno spada u jednu od nekoliko najboljih ribolovnih destinacija naročito za suvu mušicu u čitavoj južnoj Evropi.
Dio Lima oko Andrijevice se još uvijek oporavlja od poplava koje su pogodile ovaj kraj prije par godina, kada je Lim nemilosrdno nosio sve pred sobom pa i stari ribarski dom lokalnog sportsko ribolovnog kluba ,,Lim”. Međutim u blizini starog nikao je novi još ljepši i grandiozniji ribolovni dom koji se sa pravom smatra stecištem i omiljenim svratištem sportskih ribolovaca u Andrijevici i šire. Lim je nažalost na nekim mjestima promjenio tok uslijed poplava pa se relativizacija ovog ,,parčeta” rijeke očekuje u nekom narednom periodu kada će ovaj dio zasijati u punom svijetlu i kada će u njemu nadamo se ponovo plivati lipljeni kapitalci.
Za revir u Beranama se sigurno ne može reći da je neviđen po svojoj ljepoti jer se ne nalazi u divljini, već on krasi gradsko urbano jezgro Berana. Ali, malo evropskih gradova mogu se pohvaliti činjenicom da se u centru grada može uloviti kapitalna mladica kao što je to slučaj sa revirom u Beranama. Opšti utisak kvare koncesije koje uništavaju ne samo prirodnu ambijent već i život i staništa riba u rijeci i taj problem ostaje otvoren za novo rukovodstvo ribolovnog kluba.
Neka modri talasi ponesu što dalje ljudsku ispraznost i neka nam vječno živi Lim!
S.B.Murino
www.musicarenje.net